Dijete usvaja govor od najranije dobi. Obitelj, osobito roditelji imaju temeljnu ulogu u razvoju govora svog djeteta. Dobar govorni uzor je ujedno i jedna od najvažnijih stepenica u razvoju govora. Nestimulativna okolina, ne samo u pogledu govora nego i u pogledu osjećaja štetno utječe kako na razvoj govora tako i na emocionalni i intelektualni razvoj. Djetetov govor u početku najbolje razumiju njemu bliske osobe (roditelji,braća,sestre...).    

Rani pokazatelji jezično, govornog kašnjenja kod djece:

• Dijete u prvoj godini života znatno manje brblja i spontano artikulira od svojih vršnjaka
• Slabije ostvaruje kontakt očima
• Prva riječ se pojavljuje kasnije nego kod ostalih vršnjaka
  (prosjek pojavljivanja je između 10. i 14. mjeseca života)
• U dobi od 10 – 14 mjeseci ne odaziva se na svoje ime
• Dijete u dojenačkoj dobi vrlo slabo reagira na zvukove
• S navršenom prvom godinom života ne pokušava komunicirati govorom ili gestama
• U dobi od 15 mjeseci ne razumije i ne koristi geste
• Dijete s 16 -18 mjeseci ne razumije i ne odgovara na jednostavne naloge (npr. „Daj mi!“, „Baci!“...)
• Ne pokušava imitirati govor odraslih
• Roditeljima se čini kao da dijete „ima neki svoj vlastiti govor“
• S 2, 5 godine ne razumije i ne ispunjava dvostruke naloge (npr. „Baci loptu i donesi medu.“...)
• Dijete s 2 – 2, 5 godine ima manje od 50 riječi u ekspresivnom govoru
   

Kada se obratiti logopedu?

Roditelji se često sami jave logopedu kada primjete da njihovo dijete u dobi od 2,5 -3,5 godine znatno kasni u jezično, govornoj komunikaciji za svojim vršnjacima. Ponekad se kod djeteta kasnije pojavljuje prva riječ, a jezično, govorni razvoj kasnije ipak protječe uredno. Zato je vrlo važno, kako bismo uopće utvrdili radi li se o poremećaju ili ne, prepoznati rane pokazatelje jezično, govornih poteškoća. Na taj način možemo na vrijeme krenuti s terapijom i savjetovanjem roditelja.