Pravilan odabir standardiziranih logopedskih testova od ključne je važnosti za postavljanje točne dijagnoze na temelju čega se izrađuje nalaz i mišljenje logopeda. Postavljanje dobre i precizne dijagnoze temelj je za izradu što boljeg individualnog plana i programa terapije. On nam služi kako bi što bolje mogli provoditi i pratiti napredak u terapiji. Cilj primjene logopedskih testova je uočavanje odstupanja jezično, govornih normi za određeni uzrast.
U logopedskom radu mogu se koristiti:
Peabody slikovni test- PPVT-III (Leota M. Dunn, L. M. Dunn, Melita Kovačević, Nevena Padovan, Gordana Hržica, Jelena Kuvač Kraljević, Maja Mustapić, Gordana Dobravac, Marijan Palmović) - test širokog raspona koji služi kao mjera receptivnog (slušnog) poznavanja rječnika. Može se koristiti i kao trijažni postupak za provjeru verbalne sposobnosti djece i odraslih.
Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR (Dorothy V. M. Bishop, Jelena Kuvač Kraljević, Gordana Hržica, Melita Kovačević, Lana Kologranić Belić) - receptivni jezični test kojim se procjenjuje razumijevanje hrvatske gramatike s obzirom na fleksiju, funkcionalne riječi i redoslijed riječi.
Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja - predČiP (Jelena Kuvač Kraljević, Mirjana Lenček) - test kojim se procjenjuje djetetova jezična spremnost za ovladavanje početnim školskim vještinama, osobito čitanjem i pisanjem, kao ključnim čimbenicima uspjeha u obrazovanju.
Dijagnostički komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja u djece (Jadranka Bjelica i Ilona Poshokova) - test kojim se određuje stupanj razvijenosti spoznajnih funkcija i jezične sposobnosti školske djece prema kojima se precizno može odrediti postojanje specifičnih teškoća u čitanju i pisanju tijekom školovanja.
U logopedskom radu se koristi i niz drugih, standardiziranih testova za procjenu komunikacijskih i jezično, govornih poremećaja.